ISTORIA BOBONARO

PARTE II                                                                                                                                                                     MUNISIPIU BOBONARU
2.      Jeografikamente
Munisipiu Bobonaro lokalizadu iha zona loromonu paíz, besik fronteira baliza ho provinsia NTT Indonézia nian. Total populasaun existe iha Munisipiu ida ne’e hamutuk abitantes 92.049 mil (Sensus 2015) no área luan ho 1.368 km². Nia kapitál mak sidade Maliana ne’ebé ho nia area 149 km iha sudoeste Díli, kapitál paíz.

Munisipiu Bobonaru uluk iha tempu Timor Portugêz hanesan koncellu ida ho naran ne’ebé hanesan, i iha tempu ne’ebá nia kapitál mak Vila Armindo Monteiro, agora temi naran Bobonaru. Distritu ne’e inklui Posto Administrativu 6 mak hanesan:  Atabae, Balibó, Bobonaru, Cailacu, Lolotoe no Maliana total Suco 50 no Aldeia hamutuk 194










2.1.  Kulturalmente
Entre fatin rua ne’e komunidade Munisipiu Bobonaru ho komunidade provinsi NTT Indonézia iha relasaun externa kulturais no sosiais, difisil atu haketak  ho sistema relativas tanba relasaun iha fronteira ne’ebe mak eziste hori uluk kedas iha fatin refere. Tan ne’e dalabarak ita asisti no rona aktividades kulturais barak mak hala’o husi parte rua ne’e. Maibe kultura ne’ebé eziste iha rai laran Munisipiu Bobonaro iha diferensa oin rua maka hanesan : Kultura Kemak no Kultura Bunak
A.    Kultura Kemak
hanaran fetosá (mane foun) no umane, iha tempu hahu halo lia ou adat ruma hanesan lia moris, lia mate, han umaben, nst,  ida-idak mai ho ninia pozisaun hanesan mane foun karik mai ho karau, osan belak morten, tua, sigaru maibe tuir buat ne’ebé mak  ema umane sira ba hateten ou hato’o ka tula ba sira, maibe sira tenke kumpri saida mak sira mai hato’o ka tula ba mane foun sira. Buat ne’ebe manefoun ka fetosá sira lori tuir sira nia kapasidade.
B.     Kultura Bunak
Kultura bunak iha diferente oitan ho kultura kemak, tanba saida adat ou kultura bunak ho lian melayu dehan kotongroyong, la rekoñese manefoun mai ho posisaun manefou umane mai ho pozisaun umane sira servisu hamutuk deit hanesan halo sermonia kultural han-umaben, lia-moris, lia-mate sira soe hamutuk se 5.00 dolar hotu-hotu umane ka mane foun 5.00 hanesan hotu.
No mos la iha diferensa entre ba hahan hanesan kultura kemak nian se karik mane foun mai lori karau nia han na’an fahi ne’ebé ema umane sira prepara hela fahi ba sira hodi han, no umane sira labele han na’an fahi  sira tenke han na’an karau ne’ebé mane foun sira lori no mos iha barlake feto sira la hafolin, wainhira kasamentu feto lakaben sai, I no mos iha familia umakain ida nia laran oan mane ho oan feto, oan feto mak iha direitu maximo ba rikusoin ne’ebé familia uma ida ne’e iha.
2.2.  Lian materna ou lian lokal
Iha Munisipiu ida nee  eziste lian tolu deit hanesan lian kemak, bunak, nos bekais, lian ne’ebe mak eziste barak liu iha minisipiu ida ne’e mak kemak tanba Posto-Administrativu neen 6 lian kemak mak perkore maioria, tan ne’e lian kemak iha tipu oin hira
ü  Kemak Atabae maka eziste iha Postu-Administrativu Atabae ne’ebé komunidade Atabae oan sira uza dialetu ida ne’e hodi komunika ba malu maibe nia son maka la hanesan.
ü  Kemak Leolima mak partense iha Postu-Administrativu Balibo maibe ladun barak perkore iha Suco Leolima nia laran deit dialetu barak liu maka lian bekais
ü  Kemak Cailaco ne’e pretense iha Postu-Administrativu Cailaco
ü  Kemak Lisibe ne’e partense iha Postu-Administrativu Maliana vila perkore iha suco Ritabou maibe ladun barak komunidade koalia.
ü  Kemak Marobo, Hauba, Atara, Leimia ne’e pretense iha parte Postu-Administrativu Bobonaro
ü  Lian Bunak ne’e perkore maioria iha Postu-Administrativu Lolotoe ho Maliana vila sorin deit.
2.3. Pontensia produtu no rekursus naturais
Iha Munisipiu ida ne,e maioria populasaun mesak agrikultor katak to’os na’in no hakiak animal, tan ne’e  Munisipiu Bobonaro mos rai ida ne’ebé mak matak tebes, buras no bokur, tetuk no bee-matan barak, hodi nune’e la-sala banhira populasaun Bobonaro moris ho vida agrikultor natar no to’os.
Hanesan mos sai hanesan Distritu ne’ebé sentru produsaun hare fos iha Timor–Leste. Potensia ne’ebe mak eziste aas liu no hetan rendimentu naton ka supsiente ba populasun agrikultor Munispiu ida ne’e hodi  trata ka dudu sira nia oan ba eskola hahu husi Ensino-Basika no ba to’o Ensino-Suprior no balun sira uza hodi hadia sira nia moris no balun sira  persiza uza ba nesesidade moris loro-loron nian. Pontensia nebe eziste maka hanesan
*      Dahuluk  mak hare/fos no batar
*      Daruak mak Animal, no
*      Datolu  mak modo no kafe, ai-kameli nst.
Ø  Sei iha tan fatin turismo hanesan lago biamalai partense iha Batugade ou Moatain ne’ebe rai henek tasi ibun mesak furak furak deit, no ita hotu rona kata Bemanas Marobo fatin turismo kapas ita nia viz avos kolonial portages sira halo hsuik hela mai  ita, ate ohin loron Bemanas Marobo naran morin iha mudu no Atari teb-tebes turista internasional mai to’o fatin ne’e.

PARTE III                                                                                                                                                                                                                LIAN MAKTAKA
Ikus liu atu remata ami nia makalah mini ida ne'e la haluha hato'o ami nia agradese wain ba Aman Maromak, ne’ebe fo ajuda no fo espiritu matenek nian mai ami, atu nune'e ami halo  ami nia aktividade ida ne'e ho diak to'o rohan no suessu. La haluha mos hato'o obrigado wain ba lee nain.                                                                                                                          
3.1. Konklusaun
Haree husi tugas makalah mini ida ne'e atan-ami  hakerek na'in hato'o konaba rezultadu ne’ebé durante tempu hahu halo tugas,ikus mai hakarek na'in foti konkluzaun badak hanesan tuir mai ne'e:
*      Tugas makalah mini nebe dosentes ka professores fo mai ami sai hanesan faktor importante ida ne'ebe mai ami,oinsa lalaok atu halo makalah.
*      I no mos hanesan konesementu ida mai ami,atu ne'e iha futuru oin mai,ami iha ona esperensia ka konesementu oinsa atu  halo ami nia eskripsi
3.2. Suzestaun
Haree fila fali ba sistemátika makalah mini ne'ebé mak durante atan-ami  halo katak sei iha failansu ka erru ruma tan ne’e ho harik-an husu diskulpa barak, nundar ita ema kria tura la ses hosi sala, hosi sala mak sei sai ba los, i no mos la haluha hato’o Obrogadu Wain ba dosente orientador.
3.3. Rekomendasaun
Ami-nia  rekomendasaun ba maluk Timór-oan hotu katak, nundar Timor Oan importante oinsa  atu hatene  klean liu kona ba ita nia munisipiu, tanba munisipiu mak fatin ne’ebe ita moris no hela bá.  
REFERÊNSIA 1.      Kontrobui lia fuan balu  hosi internet no mos sugestaun hosi kolegas  no familia sira. 2.      No mos maioria hakerek konkretu real hosi atan-ami.

1 komentar:

  1. Hau fo komentariu deit ba iha parte II 2.2 konaba lian lokal, hau senti kemak leimea laos municipio Bobonaro nian krik tanba nee pertensia ona municipio Ermera. Obrigadu

    BalasHapus