PARTE II
MUNISIPIU BOBONARU
2.
Jeografikamente
Munisipiu Bobonaro lokalizadu iha zona
loromonu paíz, besik fronteira baliza ho provinsia NTT Indonézia nian. Total
populasaun existe iha Munisipiu ida ne’e hamutuk abitantes 92.049 mil (Sensus
2015) no área luan ho 1.368 km². Nia kapitál mak sidade Maliana ne’ebé ho nia
area 149 km iha sudoeste Díli, kapitál paíz.
Munisipiu Bobonaru uluk iha tempu Timor Portugêz hanesan koncellu ida ho naran ne’ebé hanesan, i iha tempu ne’ebá nia kapitál mak Vila Armindo Monteiro, agora temi naran Bobonaru. Distritu ne’e inklui Posto Administrativu 6 mak hanesan: Atabae, Balibó, Bobonaru, Cailacu, Lolotoe no Maliana total Suco 50 no Aldeia hamutuk 194
2.1. Kulturalmente
Entre fatin rua ne’e
komunidade Munisipiu Bobonaru ho komunidade provinsi NTT Indonézia iha relasaun externa kulturais no sosiais, difisil atu
haketak ho sistema relativas tanba
relasaun iha fronteira ne’ebe mak eziste hori uluk kedas iha fatin refere. Tan
ne’e dalabarak ita asisti no rona aktividades kulturais barak mak hala’o husi
parte rua ne’e. Maibe kultura ne’ebé eziste iha rai laran Munisipiu Bobonaro
iha diferensa oin rua maka hanesan : Kultura
Kemak no Kultura Bunak
A.
Kultura Kemak
hanaran fetosá (mane
foun) no umane, iha tempu hahu halo lia ou adat ruma hanesan lia moris, lia
mate, han umaben, nst, ida-idak mai ho
ninia pozisaun hanesan mane foun karik mai ho karau, osan belak morten, tua,
sigaru maibe tuir buat ne’ebé mak ema
umane sira ba hateten ou hato’o ka tula ba sira, maibe sira tenke kumpri saida
mak sira mai hato’o ka tula ba mane foun sira. Buat ne’ebe manefoun ka fetosá
sira lori tuir sira nia kapasidade.
B.
Kultura Bunak
Kultura bunak iha
diferente oitan ho kultura kemak, tanba saida adat ou kultura bunak ho lian
melayu dehan kotongroyong, la
rekoñese manefoun mai ho posisaun manefou umane mai ho pozisaun umane sira
servisu hamutuk deit hanesan halo sermonia kultural han-umaben, lia-moris, lia-mate
sira soe hamutuk se 5.00 dolar hotu-hotu umane ka mane foun 5.00 hanesan hotu.
No mos la iha diferensa
entre ba hahan hanesan kultura kemak nian se karik mane foun mai lori karau nia
han na’an fahi ne’ebé ema umane sira prepara hela fahi ba sira hodi han, no
umane sira labele han na’an fahi sira
tenke han na’an karau ne’ebé mane foun sira lori no mos iha barlake feto sira
la hafolin, wainhira kasamentu feto lakaben sai, I no mos iha familia umakain
ida nia laran oan mane ho oan feto, oan feto mak iha direitu maximo ba rikusoin
ne’ebé familia uma ida ne’e iha.
2.2. Lian materna ou lian lokal
Iha Munisipiu ida
nee eziste lian tolu deit hanesan lian
kemak, bunak, nos bekais, lian ne’ebe mak eziste barak liu iha minisipiu ida
ne’e mak kemak tanba Posto-Administrativu neen 6 lian kemak mak perkore
maioria, tan ne’e lian kemak iha tipu oin hira
ü Kemak Atabae maka eziste iha Postu-Administrativu Atabae ne’ebé
komunidade Atabae oan sira uza dialetu ida ne’e hodi komunika ba malu maibe nia
son maka la hanesan.
ü Kemak Leolima mak partense iha Postu-Administrativu Balibo maibe
ladun barak perkore iha Suco Leolima nia laran deit dialetu barak liu maka lian bekais
ü Kemak Cailaco ne’e pretense iha Postu-Administrativu Cailaco
ü Kemak Lisibe ne’e partense iha Postu-Administrativu Maliana vila
perkore iha suco Ritabou maibe ladun barak komunidade koalia.
ü Kemak Marobo,
Hauba, Atara, Leimia ne’e pretense
iha parte Postu-Administrativu Bobonaro
ü Lian Bunak ne’e perkore maioria iha Postu-Administrativu
Lolotoe ho Maliana vila sorin deit.
2.3. Pontensia
produtu no rekursus naturais
Iha Munisipiu ida ne,e
maioria populasaun mesak agrikultor katak to’os na’in no hakiak animal, tan ne’e Munisipiu Bobonaro mos rai ida ne’ebé mak
matak tebes, buras no bokur, tetuk no bee-matan barak, hodi nune’e la-sala banhira
populasaun Bobonaro moris ho vida agrikultor natar no to’os.
Hanesan mos sai hanesan
Distritu ne’ebé sentru produsaun hare fos iha Timor–Leste. Potensia ne’ebe mak
eziste aas liu no hetan rendimentu naton ka supsiente ba populasun agrikultor
Munispiu ida ne’e hodi trata ka dudu
sira nia oan ba eskola hahu husi Ensino-Basika no ba to’o Ensino-Suprior no
balun sira uza hodi hadia sira nia moris no balun sira persiza uza ba nesesidade moris loro-loron
nian. Pontensia nebe eziste maka hanesan



Ø Sei iha tan
fatin turismo hanesan lago biamalai
partense iha Batugade ou Moatain ne’ebe rai henek tasi ibun mesak furak furak
deit, no ita hotu rona kata Bemanas Marobo fatin turismo kapas ita nia viz avos
kolonial portages sira halo hsuik hela mai
ita, ate ohin loron Bemanas Marobo naran morin iha mudu no Atari
teb-tebes turista internasional mai to’o fatin ne’e.
PARTE III LIAN
MAKTAKA
Ikus liu atu remata ami
nia makalah mini ida ne'e la haluha hato'o ami nia agradese wain ba Aman
Maromak, ne’ebe fo ajuda no fo espiritu matenek nian mai ami, atu nune'e ami
halo ami nia aktividade ida ne'e ho diak
to'o rohan no suessu. La haluha mos hato'o obrigado wain ba lee nain.
3.1.
Konklusaun
Haree husi tugas makalah mini ida ne'e
atan-ami hakerek na'in hato'o konaba
rezultadu ne’ebé durante tempu hahu halo tugas,ikus mai hakarek na'in foti
konkluzaun badak hanesan tuir mai ne'e:


3.2.
Suzestaun
Haree fila fali ba sistemátika makalah
mini ne'ebé mak durante atan-ami halo
katak sei iha failansu ka erru ruma tan ne’e ho harik-an husu diskulpa barak,
nundar ita ema kria tura la ses hosi sala, hosi sala mak sei sai ba los, i no
mos la haluha hato’o Obrogadu Wain ba dosente orientador.
3.3. Rekomendasaun
Ami-nia rekomendasaun ba maluk Timór-oan hotu katak, nundar
Timor Oan importante oinsa atu
hatene klean liu kona ba ita nia
munisipiu, tanba munisipiu mak fatin ne’ebe ita moris no hela bá.
Hau fo komentariu deit ba iha parte II 2.2 konaba lian lokal, hau senti kemak leimea laos municipio Bobonaro nian krik tanba nee pertensia ona municipio Ermera. Obrigadu
BalasHapus